Marijan Horvat Rimsko Pravo.pdf
DOWNLOAD ->>> https://urlin.us/2tAlfF
Rimsko pravo: Skripta Marijana Horvata
Rimsko pravo je jedna od najvažnijih kulturnih baÅ¡tina antike i temelj mnogih modernih pravnih sustava. Skripta Marijana Horvata je jedan od najboljih izvora za uÄenje i razumijevanje rimskog prava, posebno njegovog privatnog dijela.
Skripta sadrži 96 stranica i podijeljena je u tri dijela: dio o rimskom graÄanskom pravu (ius civile), dio o rimskom prometnom pravu (ius gentium) i dio o rimskom prirodnom pravu (ius naturale). U svakom dijelu se obraÄuju glavne pravne ustanove, instituti i pojmovi rimskog prava, kao Å¡to su osobe, stvari, vlasniÅ¡tvo, nasljeÄivanje, ugovori, obveze, odgovornost i tužbe.
Skripta je napisana na jednostavan i razumljiv naÄin, uz mnoge primjere i citate iz izvornih rimskih izvora. Skripta takoÄer prati povijesni razvoj rimskog prava kroz razliÄita razdoblja: od republike do carstva, od klasiÄnog do postklasiÄnog i justinijanskog prava. Skripta takoÄer pokazuje utjecaj rimskog prava na europsko kontinentalno pravo i njegovu recepciju u novom vijeku.
Skripta Marijana Horvata je dostupna za preuzimanje u PDF formatu na sljedeÄoj poveznici: Rimsko Pravo-Skripta-Horvat | PDF. Skripta je namijenjena studentima prava, ali i svima koji se žele upoznati s rimskim pravom i njegovom važnoÅ¡Äu za suvremeno pravo.
U nastavku Äemo dati kratak pregled triju dijelova skripte Marijana Horvata i njihovih glavnih tema.
Rimsko graÄansko pravo (ius civile)
Rimsko graÄansko pravo je bilo pravo koje je vrijedilo samo za rimske graÄane i koje je bilo utemeljeno na obiÄajima i zakonima rimskog naroda. Rimsko graÄansko pravo je bilo vrlo formalno i strogo i zahtijevalo je poÅ¡tivanje odreÄenih obreda i rijeÄi pri sklapanju pravnih poslova. Rimsko graÄansko pravo se dijelilo na dvije grane: pravo stvari (ius rerum) i pravo osoba (ius personarum).
Pravo stvari se bavilo odnosima izmeÄu osoba i stvari, tj. imovinskim pravima. Najvažnije imovinsko pravo je bilo vlasniÅ¡tvo (dominium), koje je davalo vlasniku apsolutnu i iskljuÄivu vlast nad stvari. VlasniÅ¡tvo se stjecalo na razliÄite naÄine, kao Å¡to su kupoprodaja, darovanje, nasljeÄivanje, zauzimanje ili usus. Pravo stvari se takoÄer bavilo drugim ograniÄenim stvarnim pravima, kao Å¡to su služnosti, založno pravo ili hipoteka.
Pravo osoba se bavilo odnosima izmeÄu osoba, tj. osobnim statusom i sposobnostima. Osobni status je ovisio o tri Äimbenika: slobodi (libertas), graÄanstvu (civitas) i obiteljskom položaju (status familiae). Slobodne osobe su bile one koje nisu bile pod vlaÅ¡Äu drugih osoba, kao Å¡to su robovi ili zarobljenici. GraÄani su bile one osobe koje su imale rimsko graÄanstvo i time uživale odreÄena prava i dužnosti u odnosu na rimsku državu. Obiteljski položaj je ovisio o tome da li je osoba bila pod vlaÅ¡Äu oca (pater familias) ili ne (sui iuris). Pravo osoba se takoÄer bavilo brakom (matrimonium), rodbinstvom (cognatio) i skrbniÅ¡tvom (tutela).
Rimsko prometno pravo (ius gentium)
Rimsko prometno pravo je bilo pravo koje se primjenjivalo na sve ljude, bez obzira na njihov osobni status ili pripadnost nekom narodu. Rimsko prometno pravo je nastalo kao rezultat Å¡irenja rimske države i potrebe za reguliranjem pravnog prometa sa strancima (peregrini). Rimsko prometno pravo je bilo fleksibilnije i liberalnije od starog graÄanskog prava i temeljilo se na naÄelima poÅ¡tenja i povjerenja u prometu (bona fides). Rimsko prometno pravo se dijelilo na dvije grane: pravo obveza (ius obligationum) i pravo nasljeÄivanja (ius successionis).
Pravo obveza se bavilo odnosima izmeÄu osoba koji su nastajali iz razliÄitih izvora obveza, kao Å¡to su ugovori, kvaziuovori, delikti ili kvazidelikti. Ugovori su bili sporazumi dviju ili viÅ¡e osoba koji su stvarali obvezu za jednu ili obje strane. Kvaziuovori su bili zakonski odnosi koji su nastajali bez sporazuma 061ffe29dd